01 02-03 04-05 06-07 08-09 10-11 12-13 14-15 16-17 18-19 20-21 22-23 24-25
26-27 28-29 30-31 32-33 34-35 36-37 38-39 40-41 42-43 44-45 46-47 48-49 50-51
52-53 54-55 56-57 58-59 60-61 62-63 64-65 66-67 68-69 70-71 72-73 74-75 76-77
78-79 80-81 82-83 84-85 86-87 88-89 90-91 92-93 94-95 96-97 98-99 100
Lekar u kući • Saveti
Kako izbeći alergije
Nos koji curi, svrab... toliko ima simptoma alergije, a koji su pritom i pogoršani našim načinom života. Takođe, neke osobe su osetljivije od drugih. Ipak, ima rešenja
Učestalost alergija se dvostruko povećala u poslednjih dvadeset godina i od njih pati otprilike svaka peta osoba. A u svakom drugom slučaju se radi o respiratornoj alergiji, polenskoj ili astmi. Kako objasniti tu "eksploziju"? stručnjaci imaju nekoliko hipoteza. Zahvaljujući napretku higijene, vakcina i lekova, organizam ima manju potrebu da se bori protiv virusa, bakterija i parazita, a odbrambeni sistem organizma slabi pri susretu sa alergenima. Isto tako, zbog određene osetljivosti, neke osobe postaju izuzetno osetljive na jedan ili više alergena (polen, grinje), što izaziva kašalj, kijavicu i svrab.
Povećano zagađenje samo otežava situaciju, jer štetno utiče na respiratorne puteve, a zrna polena čini još većim alergenima. Duvan i zagašivači (ae- rosoli, lepak...) dodatno pogoršavaju. Uz sve to, mi provodimo 80% vremena u zatvorenom... ... Dalje


April u "Vivi" • Ideja meseca
Ne plašite se "zelenog" mesa
Ne postoje samo meso, riba, jaja i mlečni proizvodi: tu su i dragoceni proteini iz povrća, semenki, žitarica, mahunarki i klica. Za samo sedam dana vraćaju tonus tkivima i eliminišu nadutost, a pri tom ne opterećuju jetru i bubrege i, što je najvažnije, ne stvaraju toksine
Često se govori o proteinskim dijetama kao nepogrešivom načinu za skidanje kilograma bez najneprijatnije posledice za one koji su uspeli da smršaju: omlitavelog tkiva! Prednost ovih dijeta, koje propisuju velike količine mesa, ribe, mlečnih proizvoda i jaja, jeste činjenica da su proteini "cigle" pomoću kojih se naše telo svakodnevno izgrađuje. Bez proteina, organizam ne bi mogao da živi i da se razvija, otud i ta potreba da uvek budu na jelovniku. Ako niste ljubitelj mesa, jaja i sireva... ... Dalje


April u "Vivi" • Faktori rizika
Insulin štiti bubrege
Do sada je spominjanje insulina uglavnom bilo povezano samo sa lečenjem pacijenata obolelih od šećerne bolesti, međutim novija istraživanja pokazuju da bi ovaj hormon pankreasa mogao imati i širu primenu
Studija, objavljena u žurnalu američkog društva nefrologa krajem januara ove godine, pokazuje da intenzivna insulinska terapija koja održava nivo glukoze u krvi u fiziološkim granicama, smanjuje rizik od razvoja akutnog oštećenja bubrega kod kritično bolesnih pacijenata. Ovo istraži- vanje je bazirano na brojnim, prethodno sprovedenim istraživanjima i obuhvatilo je ukupno 2.700 pacijenata. Došlo se do zaključka... ... Dalje



Zona zdravlja
Pravi li medicina razliku među polovima
Za nju ili za njega?
Različiti po telu i mozgu, muškarac i žena drugačije reaguju i na bolesti i metode lečenja. Stručnjaci su na dobrom putu da otkriju kako i zašto.
Odavno je poznato da se muškarci i žene razlikuju fizički, fiziološki i psihološki. Logično je, dakle, da njihov organizam različito reaguje i na bolesti, lekove i hranu. To je, naizgled, svima jasno, doduše više u teoriji nego u praksi. I dalje se, naime, malo zna o pravoj vezi između pola, zdravlja i bolesti koja u medicini još nije ozvaničena. Novoosnovano italijansko Udruženje za medicinu polova namerava da stvari promeni.
Faktori rizika
Kad štitnjača
ostane bez štita
Štitna žlezda, ili tireoidea je mala žlezda sa unutrašnjim lučenjem, leptirastog oblika, smeštena u dnu vrata i obično se ne može napipati. Direktno u krv luči hormone trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) koji utiču na metabolizam masti, proteina i ugljenih hidrata, ali praktično i na ceo organizam, od rada srca do sagorevanja kalorija. Kao posledica nedovoljne količine ovih hormona u krvi, razvija se hipotireoza. Potpuni prekid sekrecije štitaste žlezde dovodi do pada bazalnog metabolizma na oko 40 %, a sa njegovim usporavanjem razvija se sve više simptoma kao što su zamor, zatvor, pospanost, usporen rad srca, nepodnošenje hladnoće i porast telesne težine. Koža postaje bleda i suva, nokti lomljivi, a kosa pojačano opada. U laboratorijskim nalazima često je prisutna hiperholesterolemija, kao i anemija. Dalje, dolazi do promena u boji glasa koji postaje hrapav, a govor usporen, javlja se bol u mišićima, depresija, zaboravnost, kao i neregularan menstrualni ciklus uz nemogućnost začeća. Ukoliko se ne leči, simptomi postaju sve ozbiljniji, sledi plitko disanje, kardiovaskularne i psihijatrijske tegobe.
Mentalna higijena
Drogirani... poslom
Čuli ste za "radoholičare"? Iako ih najčešće doživljavamo kao osobe koje mnogo rade, nije reč o običnoj strasti prema poslu, već o istinskoj bolesti zavisnosti koja pogubno urušava zdravlje.
Kada posao postane životna preokupacija i jedini sadržaj svakodnevice, pokretna traka koja se bez trena odmora vrti u krug, svrstava onog ko na njoj klizi u sve veću grupu "radoholičara" - zavisnika od rada. Za njih ne postoje vikendi, odmori, dokolica, porodica, čak ni spokojna noć. Posao je poslednja misao sa kojom tonu u nemiran san i prva sa kojom se bude, već pod stresom kako će i da li će uspeti da završe sve ono što su sebi zadali. Mobilni telefoni nikada im nisu isključeni, laptop je uvek pri ruci, kao i gomile dokumenata koja sa posla nose kući da bi završili ono što nisu dospeli u kancelariji. Za njih ne postoje reči "ne mogu" i "neću". Telo im je hronično napeto kao struna, a mozak funkcioniše samo na frekvenciji koja ponavlja "moram još ovo da uradim".
Lekar u kući • Saveti
Je l' bolje toplo ili hladno?
Kesa sa toplom ili hladnom vodom? Pitanje je koje postavljamo kad god nas uhvati grč, "udari" sunce, poteče krv, ubode insekt, zaboli stomak, ukoči vrat. Sigurno vas zanima pravilna "intervencija" za najčešće tegobe: ako ne uspe, pravac kod lekara!
U eri visoke tehnologije i sve naprednijih terapija, tradicionalnih i alternativnih, još nije nestala navika da za rešavanje najčešćih tegoba koristimo stare dobre lekove. Dva, bez kojih je kućna apoteka nezamisliva, danas su klasika: kesa s ledom ili toplom vodom (termofor). Verovali ili ne, za neke vrste bola i dalje su najbolje rešenje.
Ekskluzivno
U Nišu rastu deca, ali i odrasli
Na Ortopedsko-traumatološkoj klinici u Nišu posle više stotina uspešno obavljenih operativnih zahvata na korekciji nogu i ruku, prof. dr Milorad Mitković usavršio i metodu povećanja visine niskih osoba.
Zbog izlečenja i saniranja urođenih deformiteta, u Niš poslednjih godina dolazi veliki broj pacijenata iz svih krajeva sveta. Stručnjak svetskog glasa u oblasti ortopedije i traumatologije, prof. dr Milorad Mitković, davno je, još početkom osamdesetih godina prošlog veka primenio jedinstvenu metodu zbrinjavanja stradalih sa prelomima ruku i nogu. Patentirao je sada već nadaleko poznate "fiksatore Mitković", koji se primenjuju svuda u svetu; a na osnovu kojih je saniranje povreda efikasnije, oporavak pacijenata brži, kao i njihov povratak redovnim poslovima i aktivnostima. Naravno, kod oporavljenih mnogo je veći i stepen radne sposobnosti nego posle lečenja tradicionalnim, kovencionalnim metodama.
Copyright © VIVA (Politika magazini)
Webdesign Namćor