01 02-03 04-05 06-07 08-09 10-11 12-13 14-15 16-17 18-19 20-21 22-23 24-25
26-27 28-29 30-31 32-33 34-35 36-37 38-39 40-41 42-43 44-45 46-47 48-49 50-51
52-53 54-55 56-57 58-59 60-61 62-63 64-65 66-67 68-69 70-71 72-73 74-75 76-77
78-79 80-81 82-83 84-85 86-87 88-89 90-91 92-93 94-95 96-97 98-99 100
Veliki i mali
Kako zavoleti knjigu?
Saveti za razvijanje ljubavi prema čitanju kod deteta su veoma jednostavni. Najpre mu vi morate mnogo čitati


U mlađim razredima osnovne škole, vaše dete još uvek nije ćudljivi tinejdžer. To znači da još možete svojim savetima da utičete na njega da otkrije blaga koja kriju knjige. Pre svega, morate postaviti ograničenja po pitanju gledanja televizije i korišćenja računara. Ako mu je dozvoljeno da dnevno pred ekranom provede 30 ili 45 minuta, budite dosledni bez izuzetka.
Pokušajte detetu da objasnite korist čitanja, recite mu da pored govornog jezika postoji i pisani koji mu otvara druge svetove... ... Dalje


Posle letovanja
Bez tamnih mrlja, molim!
Za uklanjanje ružnjikave kožne hiperpigmentacije nisu neophodna agresivna kozmetička sredstva. Dovoljne su mineralne soli, voćni sokovi i prirodni pilinzi koji odstranjuju smeđe fleke bez kolateralne štete
Najčešće se događa krajem avgusta, posle povratka s letovanja: kad bronzana boja počne da bledi, na koži lica i nadlanici ostaju tamne zone različitih veličina koje nisu pegice već su prave pravcate mrlje. Fenomen hiperpigmentacije, izraženiji posle četrdesete ali zapažen i kod mnogo mlađih osoba, ima složenu genezu uzrokovanu nizom faktora... ... Dalje


Ljubavni život i fitnes
Eros voli sport
Dve nove studije pokazuju da i pola sata šetnje ili plivanja mogu da spreče nevolje s erekcijom
Odavno je poznato da bavljenje sportom, u opštim crtama, prija zdravlju. Sad znamo da prija i seksu, budući da smanjuje opasnost od erektilne disfunkcije (impotencije), i to ne malo, već za cela 83 %. Ovo su pokazala dva nova istraživanja, jedno austrijsko i drugo američko... ... Dalje




U zamci Mreže
Sve je više mladih koji preko veb sajtova nasedaju zamkama zlonamernika i pedofila. Vreme je da se roditelji umešaju i preduzmu korake... što su mnogi već učinili


Statistike ne mogu biti jasnije: stotine hiljada maloletnika surfuju Internetom u totalnoj samoći i potpuno nezaštićeni, uz veliku opasnost da upadnu u mrežu zlonamernika. Većina je već imala veb-susret s osobom sklonom seksualnom iživljavanju, ali roditeljima o tome nisu rekli ni reč. U poslednja četiri meseca prijavljen je veliki broj pedofilskih onlajn videoteka. Pojava uzima maha i zahteva pažnju roditelja. Da vidimo šta oni tu mogu da učine.

Profil napasnika
U kolektivnoj mašti osobe koje seksualno zlostavljaju mališane uklapaju se u istu šemu: muškarci stariji od 45 godina. Najnovije statistike, međutim, pokazuju da pedofil može biti i žena (iako u manjem procentu) i da ona svoj "rad" nekad započinje već u petnaestoj, šesnaestoj godini, koristeći veb da namami plen. Reč je o osobama koje, osim za seksualnim zadovoljstvom, imaju jaku potrebu za vladavinom i moći.
Virtualna stvarnost. - Deca i adolescenti strastveni su korisnici Interneta. Sve je popularnije noćno čatovanje (od "chat", ćaskanje) ili "virtualna soba", prostori u kojima se razmenjuju mišljenja, fotografije i video-zapisi. Tu se zatim ubacuju odrasli koji se, koristeći anonimnost, "švercuju" kao maloletnici i pokušavaju da zadobiju poverenje grupe, predlažući zanimljive rasprave o sportu, školi i slobodnom vremenu. Cilj im je da iskoriste naivnost mališana i nagovore ih na razmenu virtualnog seksualnog materijala ili, u tri odsto slučajeva, na susret uživo.
Pedopornografija u porastu. - Kod roditelja je usađeno predubeđenje da je seksualna zloupotreba daleko od stvarnosti njihove dece. Niz istraživanja, međutim, pokazuje da je nasilje nad decom učestalije nego što se misli. Tačnije, tri četvrtine mališana postaju žrtve pre punoletstva. Sve te vrste "zloupotreba", od fizičkih do virtualnih (najrasprostranjenijih), veoma su bolne i ostavljaju teške psihičke posledice.
Sistemi kontrole. - Prvi korak koji roditelj može da preduzme? Da instalira na računaru nekoliko zaštitnih softvera, to jest programa koji služe kao filter, sprečavaju pristup specifičnim sajtovima (pornografija, nasilje) i smanjuju rizik da dete naleti na nove neprimerene sadržaje.
Druga mogućnost je PC u istoj prostoriji, što podrazumeva zajedničko čitanje imejlova i čestu kontrolu posećenih sajtova, preuzetih podataka, obrisanih fajlova. Sve postaje teže kad su sin ili ćerka adolescenti. U toj fazi, mladi ne vole da budu kontrolisani. Njihovo pravo na privatnost treba poštovati, ali ih i upozoriti da se klone opasnosti. Može im se, na primer, savetovati da ne daju lične podatke i ne pristaju na susrete uživo.

Opasno ćutanje
Brojna istraživanja pokazuju da je dijalog idealni instrument kontrole i prevencije. Stoga je važno da se roditelji potrude da već od detinjstva uspostave otvorenu, iskrenu i emotivnu vezu sa decom, u kojoj će umeti da čuju i razumeju, uzdržavajući se od optužbi i oštrih tonova. U takvoj klimi uzajamnog poštovanja raste i osećaj porodične sigurnosti i zaštićenosti.
Jer, ako je dete naviklo da o svemu razgovara sa roditeljima bez straha i predrasuda, lakše će s njima pretresati i delikatne teme kao što je zloupotreba. Ćutanje odraslih i nedostatak dijaloga sa decom najbolji su saveznici onih koji toj istoj deci postavljaju zamke. Mlade stoga treba hrabriti da slobodno ukažu na onog ko im dosađuje ili preti.
Roditelji su tu da objasne nasledniku kako sve što telo oseća, lepo i ružno, zaslužuje poštovanje i zato ga se ne treba stideti. Dete treba da prepozna svoje emocije. I iskaže volju, govoreći "da" ako je stimulans koji prima pozitivan i "ne" ako ga doživljava kao negativan, posebno kad u blizini nema odraslih koji bi ga zaštitili.
Šta mogu roditelji. - Deca i mladi tokom odrastanja moraju da nauče da je seksualnost sastavni deo ljudskog bića i da je treba doživljavati kao pozitivno iskustvo. U ovoj oblasti postoje prava koja važe za sve: pravo da se kaže da ili ne; pravo da se sačeka trenutak potpune spremnosti za ispoljavanje seksualnosti u svakom obliku; pravo na promenu mišljenja.
Onaj ko dostigne seksualnu zrelost ima i neke obaveze: da vodi računa o tuđim osećanjima i poštuje ih; da obuzdava seksualnu želju i ne vrši pritisak na drugu osobu; da načinom ponašanja ne ugrožava svoje zdravlje i zdravlje partnera.
U skladu sa tim premisama, roditelji treba da objasne deci da na Internetu, ali i u stvarnom životu, mogu sresti osobe koje ne poštuju ova prava i od kojih se odmah treba udaljiti.


Skupljajte snagu za zimu
Hrana vaš najbolji lek
Znate li da jedna šargarepa dnevno smanjuje rizik od moždanog udara za 86%? I da đumbir može da zaus- tavi migrenu, mučninu i tro- mb? Nutricionisti su spre- mni da vam otkriju šta treba jesti - a šta izbegavati - da se izbegnu zdravstvene nevolje od kijavice do infarkta.
Kao što čistoća reke pokazuje koliko je zdrava priroda oko nje, tako i kvalitet krvi i limfe otkriva u kakvom nam je stanju organizam. Nezavisno od odgovora, kraj leta je pravo vreme da te "rečice" koje raznose dragocene hranljive sastojke očistimo od opasnog taloga.
Zračenja u prirodi i medicini
Nepostoji potpuna zaštita
Zračenje oko nas je naša realnost i potpuno ga eliminisati nije ni teoretski moguće. Štete se minimalizuju tako što se poštuju opšte prihvaćeni standardi koji su posledica ispitivanja na milionima slučajeva. Tako se određuju dopustive granice koje smanjuju rizike za pojedince ali i za populaciju, na minimalnu meru. Uvek se vodi računa da bilo koja izazvana šteta, bude daleko manja nego korist koju i pojedinac koji je izložen zračenju ali i populacija dobijaju.
- Jonizujuće zračenje koristimo kod svih rendgenskih pretraga, snimanja CT-a, scintigrafija i drugih pretraga u nuklearnoj medicini, zatim u onkologiji za lečenje zračenjem kao i nekih postupaka kod terapije kožnih promena i promena na kostima - kaže Stevan Sekulić, fizičar.
Život na zemlji se ne bi razvio da nije bilo zračenja i to onog najopasnijeg, jonizujućeg! Zračenje u prirodi je sastavni deo našeg okruženja. Sva materija oko nas sastavljena je od mešavine raznih vrsta atoma, od kojih je samo stotinak vrsta stabilno, a više stotina je nestabilno, tj radioaktivno! Još, od škole nam je poznato da, u prirodi, samo atoma vodonika ima tri vrste, od koje su dve radioaktivne, tj nestabilne. Znači, i naše telo kao i sve što nas okružuje, poseduje atome koji zrače. Sem toga i iz kosmosa do nas dolazi zračenje poreklom sa sunca ili iz drugih zvezda, jer u svemiru nema prepreka, da ga spreče, da dopre do nas. Takvo zračenje zovemo kosmičko zračenje.
Kako do najbolje terapije?
Izlečite se od samolečenja
Zlatno pravilo u medicini je dođite na vreme. Budite saradnik u svom lečenju i uvek recite istinu lekaru.
Ranije je bilo manje lekova na tržištu, samim tim i manje izbora i dilema. Poslednjih godina izbor je adekvatniji, nivo znanja i regulativa su na najvišem nivou, a zahtevi su viši. Paradoksalno, umesto da se radujemo, ispalo nam je više problema. U vezi sa tim po odgovore na neka pitanja smo pošli kod dr Dragane Mace Kastratović, specijalistkinje kliničke farmakologije, šefice Centra za kliničku farmakologiju Kliničkog centra Srbije.


Tuberkuloza - i dalje aktuelni zdravstveni problem
Pobeda u znaku poraza?
Do multirezistentne tuberkuloze dolazi zbog pogrešnog lečenja "obične" tuberkuloze i pogotovo zbog zanemarivanja lečenja medikamentima od strane pacijenata - ali 45 slučajeva u Srbiji i 8 u Vojvodini nisu ni ekspanzija, nekmoli epidemija ove bolesti - kaže prof. dr Slobodan Pavlović.
Tuberkuloza je (iz)vanredno značajan zdravstveni problem u svetu i kod nas. O tome govori podatak da se svake godine otkrije u svetu oko osam miliona novih slučajeva, a od toga, čak tri miliona umire. Prastara bolest, koja je uzela najviše života u istoriji čovečanstva. Otkrićem efikasnih lekova, javila se nada da će brzo doći do drastičnog smanjenja u oboljenju, pa čak i do eradikacije. Međutim, to ne samo da se nije dogodilo, nego se pojavila paradoksalna situacija da danas ima više obolelih od ove bolesti nego ikada u istoriji. Glavni razlozi za to su sporo opadanje prevalence u razvijenim zemljama, rapidan rast svetske populacije, loši uslovi života, HIV pandemija, migratorna kretanja i produžen životni vek u razvijenim zemljama.


Copyright © VIVA (Politika magazini)
Webdesign Namćor