Aktuelnosti • Život u mreži

Ćale, okačio sam te na Fejsbuk!
Zvuči vam kao nepoznati jezik? Nije nepoznat budući da omiljeni veb sajt danas broji više od 150 miliona korisnika. Vama nudimo mali priručnik koji će vam otkriti kako se današnji tinejdžeri upoznaju, informišu i - vole

Zovu ih društvene mreže (social network), a u pitanju su mreže ljudi koji se sreću u virtuelnim prostorima, na Internet sajtovima. Najpoznatiji je Fejsbuk (Facebook), procenjen na 11 milijardi evra, koji je sa više od 150 miliona korisnika u svetu upravo nadmašio najvećeg rivala Majspejs (Myspace). A ovih dana je saopšteno da je po broju otvorenih profila Srbija sa 502.909 registrovanih korisnika prvi put pretekla Hrvatsku koja je od dolaska Fejsbuka na ove prostore držala primat među zemljama bivše Jugoslavije.
Osnovan 4. februara 2004. u Kembridžu (Masačusets) prema genijalnoj zamisli bivšeg studenta sa Harvarda Marka Cukerberga, Fejsbuk je ostao "bum dana", a njegov tvorac postao najmlađi milijarder (24) na čuvenoj "Forbsovoj" listi najbogatijih stanovnika planete.
- Za razliku od sličnih veb servisa, Fejsbuk je zamišljen tako da se putem Interneta druže ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu - kaže njegov osnivač Cukerberg. - Korisnici se povezuju s onima koji rade, studiraju i žive oko njih. Ma, kakva otuđenost: Fejsbuk mnogima i služi da za male pare budu u vezi sa rodbinom i prijateljima.
A profesor sa Stenforda Bi Džej Fog, koji piše knjigu o psihologiji Fejsbuka, smatra da je sajt ove društvene mreže najveći izum današnjice i objašnjava zašto se menjaju pravila igre u politici i biznisu i zašto će marketing, ovakav kakav je sada, prestati da postoji.
- Odavno me interesuje kako tehnologija može da ubedi ljude i promeni njihove navike i ponašanje - kaže profesor Fog. - Fejsbuk je izronio kao najmoćnije sredstvo ubeđivanja u istoriji čovečanstva.

Visoko poverenje
Neki su ga već prozvali "novim Internetom", a Cukerberga "novim Bilom Gejtsom". Kakva je procedura prijema? Učlanjujete se besplatno, unosite tačne podatke, kreirate lični profil i dodajete osobe po želji (prethodno moraju da prihvate poziv) s kojima čatujete, razmenjujete slike, poruke, ideje, informacije, video zapise ili osnivate "grupe".
Možete i da ih "okačite", to jest napišete njihovo ime na fotografiji koja je obavezna. Moda koja ne priznaje starosne granice prvenstveno zaokuplja mlade: tri od četiri maloletnika posećuju sajtove kao što su "social network" ili "instant messaging". Razlog? Evo šta o tome kaže autorka knjige "Doba nesigurnosti" Vera Slepoj.
- Internet je virtuelni kontejner u kojem su mladi nevidljivi. Na taj način razbijaju strah da bi mogli biti neshvaćeni i od vršnjaka neprihvaćeni.
Istraživanje koje su radili ljudi iz Majkrosofta, a u kojem je učestvovalo 18.000 mladića i devojaka, pokazuje da se 53 procenta o delikatnim temama lakše izjašnjava preko veba.
Nesagledive mogućnosti hit-sajtova nisu promakle ni ekspertima za komunikaciju koji ih, na primer, smatraju moćnim političkim instrumentom. Izborna kampanja novog demokratskog predsednika Amerike Baraka Obame, inspirisana upravo društvenim mrežama, omogućila mu je da za samo četiri meseca preko Interneta sakupi 4 miliona evra.

"Lepa si i JTV"
U prevodu za odrasle: "Lepa si i ja te volim". Značenje poruka koje mladi razmenjuju preko mobilnog telefona gotovo je neuhvatljivo za starije od trideset godina kada pokušaju da ih dešifruju. Budući da se ograničeni broj karaktera u SMS-poruci mora poštovati, skovali su ceo jedan novi jezik sastavljen od neologizama (nove reči koje još nisu ušle u aktivni govor), skraćenica i grafičkih simbola.
Uostalom, SMS je danas najčešći vid komunikacije: statistike pokazuju da je prošle godine u svetu poslato 1.900 milijardi ovih poruka!
Ne čudi, dakle, što se nova bolest od koje strada ruka zove "SMS tendinitis"!
- Postoje osobe koje dobiju napad panike kad shvate da nisu ponele džepnog "drugara" i vraćaju se kući da ga uzmu po cenu da izgube prevoz ili zakasne u školu - kaže psiholog Lester Bojl. - Ima i onih koji sentimentalne veze održavaju isključivo preko mobilnog: udvaraju se, svađaju, dogovaraju. A kad se nađu oči u oči sa partnerom, jedva da prozbore koju reč.

Roditelji na Internetu
Sasvim je izvesno da je život dece za većinu roditelja danas nedokučiva tajna. "Prodiranje" u tehnologije koje su postale sastavni deo njihovog života za odrasle je sve teža, ali ne i nemoguća misija.
- Da bi zavirili u svet sina ili ćerke moraju da koriste ista sredstva i poštuju pravila igre jer samo tada imaju šansu da nešto saznaju - smatra Bojl.
A da su roditelji, ipak, na dobrom putu da "dešifruju" tehnomaniju svoje dečice potvrđuje bum korisnika "starijih od 35" na Fejsbuku: broj novih članova između 35 i 54 godine utrostručen je za poslednjih 12 meseci, dok je broj onih "preko 65" porastao za više od 150 procenata.
Mame, tate, ali i poneki deka sve više se otvaraju prema svetu mladih.
- Nije loše što su se stariji zainteresovali i prihvatili njihov način komunikacije: prvi uslov za dobro vaspitavanje jeste dobro poznavanje - kaže profesor pedagogije na Univerzitetu u Parmi Damijano Felini. - Poželjniji bi, razume se, bio "oflajn" razgovor sa decom, ali to nije uvek moguće. Treba znati i sa kakvom namerom im prilazimo: da li ulazimo u njihov svet da bismo ih upoznali ili samo kontrolisali.
U ovom drugom slučaju lako može da se zaluta jer je medijski okean Interneta toliko velik da roditelj ne sme ni pomisliti da ga može držati na oku. Bolje je, dakle, pomoći deci da izgrade stabilnu ličnost i pomiriti se sa činjenicom da nešto mogu i sama.
- Roditelj koji se ponaša suviše zaštitnički budi nesigurnost - smatra profesor Felini. - Kontrolišući dete, on mora da poštuje njegovo traganje za intimnošću u spoljnom svetu. Adolescent neće poslušati starijeg, ali on za njega uvek mora biti tu.
GODINA XVIII
BROJ 216
JANUAR 2009.
Copyright © VIVA (Politika magazini)
Webdesign Namćor