Zdrav život
Vreme je za... akciju

Ura, još 12 dana leta! I još mnogo, mnogo sunčanih sati! Objedinjujemo najdragocenije savete stručnjaka koji pomažu da lepo vreme iskoristite "do daske"




Dani za plažu su najbolji dani! To je reklo 42 odsto ispitanika iz 14 evropskih zemalja koji su izabrali leto za omiljeno godišnje doba, ispred proleća (28 procenata), jeseni (23%) i zime (7%). I vama je u duši žao što se letu bliži kraj? To ne znači da imate nešto protiv drugih godišnjih doba, ali ovo vas inspiriše da date najbolje od sebe. Radnje su uprošćene, odeća oskudna, hrana lagana, zabava...




Medicina • Gojaznost i dijabetes kod dece
Danak epohi izobilja
Usled nepravilne ishrane i nedovoljnog kretanja deca sve ranije postaju gojazna, a sve češće pate od tegoba odraslih - hipertenzija, povećane masnoće i šećer u krvi, otežano disanje, problemi sa kičmom…


Broj obolelih od dijabetesa poslednjih godina poprima epidemijske razmere. Procenjuje se da oko 170 miliona ljudi širom planete ima dijabetes, a da će se ovaj broj do kraja 2010. povećati na 300 miliona. Načešći je dijabetes tipa 2, od kojeg pati 90-95 odsto obolelih, a posebno zabrinjava činjenica da je sve više dece koja boluju od ovog dijabetesa. Procenat dece, među obolelim od dijabetesa poslednjih decenija raste po stopi od 0,5 do 1 odsto!
Porodica • Za najmlađe
Ne grdite dete, kriv je gen!
Pi-pi u krevetu gotovo je uvek uzrokovan nedostatkom supstance koja ograničava stvaranje urina u snu. Psiha jeste važna, ali samo do izvesne granice







Zabrljao je u školi, prestrogi smo prema njemu, ljubomoran je na mlađeg brata ili sestricu. Ovo su prve i najčešće misli roditelja kad mališan školskog uzrasta i dalje uporno piški u krevetu. Tačno je da se nekontrolisano noćno mokrenje (enureza) javlja i zbog psiholoških tegoba, ali problem je u većini slučajeva genetskog porekla. Zbog toga je važno da roditelji ne grde dete već da se s nevoljom suoče mirno i strpljivo, ohrabre mališana i stave mu do znanja da ne bije sam svoju bitku...


Zdrav život • Vreme je za... plod meseca
Plavi patlidžan obara šećer


Iz Amerike stiže vest da ovo povrće puno vlakana, minerala i hipoglikemičkih enzima smanjuje holesterol i reguliše nivo šećera u krvi. Saznajte i idealne recepte za pripremu "plavog" budući da višak masnoće uništava najvažnije sastojke.
Pitanje je kako bi izgledala čuvena mediteranska kuhinja bez lepog ljubičastog ploda koji je pre mnogo vekova debitovao pod neslavnim imenom "luda jabuka", a danas ga zovemo - plavi patlidžan. Ako kažemo da ga Grci, Turci, Španci, Egipćani, Francuzi, Italijani pripremaju na sto načina, biće to naivna laž. Načina ima bar dvesta, a improvizacija više od hiljadu budući da se ova zanimljiva biljka divno kombinuje sa većinom namirnica, začina i aroma, što u svakom budi želju da izmisli recept po svom ukusu. U južnoj Srbiji i Makedoniji dugo je važila za bogom dani dodatak ajvaru, ali to se poslednjih godina promenilo, pa danas razigrava maštu i stanovnicima tih krajeva.
Plavi patlidžan, bliski rođak paradajza, paprike i krompira, plod sa hiljadu lica, po jednima tipično letnji, po drugima pravi jesenji (treba znati da je odličan od juna do novembra) ne trijumfuje samo u kulinarstvu već i u medicini. To potvrđuje i novo istraživanje rađeno na Katedri za Nauku o hrani pri Univerzitetu Masačusetsa i objavljeno nedavno u naučnom časopisu "Bioresource Technology".




Medicina • Ekskluzivno iz Lajpciga
dr Nadežda Basara
Ciljano na mutaciju
Pre nešto više od dve godine, tačnije januara meseca 2007. svečanim uručenjem na 6 vekova starom univerzitetu u Lajpcigu dr Nadežda Basara postaje prva doktorka koja nije rođena i školovana u Nemačkoj a kojoj je dodeljena titula profesora medicine.
Samo ovaj podatak više je nego dovoljan razlog za razgovor sa ovim "naše gore list", a evropskim i svetskim stručnjakom u oblasti hemato-onkologije. Kada se tome doda činjenica da je profesorka Basara u Nemačkoj do sada transplantirala više od 1.300 pacijenata obolelih od raznih vidova leukemija, da je među njima i znatan broj bolesnika, uglavnom mladih, sa naših prostora, da je obavezni predavač na najvažnijih evropskim i svetskim kongresima, autor brojnih stručnih radova onda je to još veći i jači povod za priču o ne lakom putu do uspeha ili, tačnije, do evropskog i svetskog vrha, kao i o najsavremenijim vidovima lečenja leukemija.
Saveti • Samopregled dojki
Čvorić u grudima


Jedan od najstrašnijih trenutaka u životu žene je sasvim sigurno onaj kada napipa čvorić u grudima. Iako stručnjaci tvrde da je čak 80 odsto opipljivih kvržica u dojkama bezopasno, nema te osobe koja će ovaj podatak nonšalantno primiti.
Grudi mladih žena su prirodno pune kvržica, zbog mlečnih kanala i drugih anatomskih karakteristika dojke. Neposredno pred menstruaciju nivo hormona dostiže svoj mesečni vrhunac, zbog čega grudi postaju posebno "čvornovate" i osetljive na dodir. Zato je samopregled dojki najbolje obavljati pet do sedam dana posle početka menstruacije.
Generalno gledano, grudi su simetrične građe, pa je jedna dojka kao odraz u ogledalu one druge. Ukoliko ste napipale nešto neobično u levoj dojci, a primetili ste sličnu takvu kvržicu na sličnom mestu i u desnoj, verovatno se radi o prirodnoj građi grudi i nema razloga za brigu, kažu stručnjaci. Ali čak i ako su promene simetrične, nije zgoreg zakazati pregled i dobiti potvrdu stručnjaka o čemu se zapravo radi. Zarad "mirne glave".












Porodični odnosi • Očevi i ćerke
Veoma poseban odnos!
Između očeva i ćerki razvija se prava ljubavna priča i ta ljubav traje čitav život. Ali, ovu vezu treba postepeno izgrađivati.
Tata i njegova ćerka... Kakva je to priča! Očevi mogu biti nežni, ljubomorni, (suviše) bliski. A male gospođice samo love tatin pogled, neprestano. U njihovom odnosu teško je napraviti dobru distancu. Ravnoteža je neophodna da bi dete kasnije pravilno razvilo svoja osećanja. Zato očevi i ćerke moraju da nauče da prevaziđu čuveni Edipov kompleks, ljubav koju dete oseća prema roditelju suprotnog pola.

Treće doba • Prevencija
Aktivan život u starosti


Osnovne posledice procesa starenja su usporavanje i opadanje svih vitalnih funkcija. Karakteristično je da opadanje funkcija nastaje u mlađim i srednjim godinama, ali su konsekvence tog procesa vidljive tek u starijim godinama.
Starost nije bolest, ali smanjena vitalnost starog organizma čini ga podložnijim bolestima. Smanjenje funkcionalnog kapaciteta u starosti, na bazi globalnog deficita (na nivou osamdesete godine) iznosi za težinu mozga 10%, stopu bazalnog metabolizma 10%, brzinu sprovođenja nervnih vlakana 15%, mišićnu snagu 15%, minutni srčani volumen 35%, težinu jetre 35%, vitalni kapacitet pluća 40% i brzinu reakcije na svetlost i zvuk 50%.
Aktivnost - ključ vitalnosti
Aktivan život u starosti je kvalitetan život. Mnogi poremećaji uzrokovani neaktivnošću su identični onima u starosti. I što je najvažnije, oni se vežbom mogu popraviti. Mnogobrojne studije su pokazale da se vežbom može povratiti funkcija ćelije i njena potrošnja kiseonika, povećati količina kalcijuma u kostima i popraviti njihov kvalitet. Stari sportisti ne samo da su bolje fizičke kondicije od svojih vršnjaka, već i sporije stare.
Copyright © magazin VIVA • Webdesign Namćor