Saveti • Gojaznost - estetski i medicinski problem
Višak kilograma manjak zdravlja
Još je Hipokrat pisao "Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i pretnja za razvoj drugih bolesti."


Gojaznost je bolest koja se karakteriše povećanjem telesne mase u meri koja ugrožava zdravlje i dovodi do brojnih zdravstvenih komplikacija. Osim velikog broja odraslih, sve je veći broj gojaznih mališana, a procene su da je od ukupnog broja školske dece svako deseto preuhranjeno. Deca imaju sve veći stepen gojaznosti i ona se ispoljava u sve ranijem uzrastu.
Nedavna istraživanja su pokazala da gojaznost u dobi od 40 godina smanjuje životni vek za 7 godina. Debljina je, tvrde stručnjaci, okidač za razvoj mnogih bolesti.

Hronični umor i bolovi u nogama
Zbog prevelike težine, gojazni ljudi se brzo zamaraju, a često imaju i bolove u nogama ili u kičmi. Logično, višak kilograma ima isti efekat kao da neprestano na leđima nose vreću tešku deset, petnaest, dvadeset kilograma.

Kako se hraniti
Većina dijeta koje su danas tako popularne, nisu dobre za zdravlje, a imaju i povratni jo-jo efekat, pa nakon što prestane da se pridržava rigoroznog režima, osoba ponovo vraća kilograme, čak i više nego pre. Stručnjaci se uglavnom slažu da umesto dijete treba uspostaviti pravilan odnos prema hrani, jesti često, umereno, uravnoteženo i balansirano. Piramidalna ishrana podrazumeva da najveći deo unete hrane tokom dana treba da budu integralne žitarice, pirinač, testenine, krompir. Zatim, kako idemo ka vrhu piramide, slede voće i povrće, pa mleko i mlečni proizvodi, koji treba da budu zastupljeni ravnopravno sa mesom, ribom i jajima, dok su na vrhu piramide ulja, masti i slatkiši - njih treba unositi vrlo malo i dozirano.
Kanadska asocijacija za dijabetes je razradila još jedan sistem kontrole unosa namirnica, koji je najpre korišćen u Africi i otuda i naziv - Sistetm šake iz Zimbabvea. Bazira se na tome da su čovekove šake idealni dozeri za unos određenih vrsta namirnica. Prema ovom sistemu treba uneti ugljenih hidrata u količini koja odgovara dvema pesnicama, voće u količini jedne pesnice. Proteini se uzimaju u količini veličine dlana, a debljine malog prsta. Povrće: uzeti količinu koju možeš držati u obe ruke (reč je o niskokalorijskom povrću). Masnoće: dovoljna je količina koja odgovara polovini palca. Napomena: uz obrok ne treba popiti više od 250 ml obranog mleka.
Uravnoteženi gubitak težine je onaj koji podrazumeva "skidanje" 700 gr nedeljno. Ukoliko dnevno potrošite 500 kalorija više nego što ste uneli, tokom nedelju dana oslabićete oko pola kilograma. Za to nije neophodna dijeta, već samo povećana fizička aktivnost.

Bazalni metabolizam - istine i zablude
Svako ko ima višak kilograma stekao ih je upravo usled prekomernog unosa hrane, mada postoje individualne razlike u tome koliko ko može da pojede, a da se to ne odrazi na njegovu liniju. Nečije telo jednostavno, u stanju mirovanja troši više kalorija od drugog, a to se izražava BMR brojem - broj kalorija za bazalni metabolizam. U vezi sa bazalnim metabolizmom postoji niz zabluda, a evo šta na njega zapravo utiče:
Nasleđe (genetika).
- Pol - muškarci imaju viši BMR usled prisustva testosterona koji je zadužen za ubrzavanje metabolizma, pa mogu da pojedu više hrane a da se ne ugoje.
- Uzrast - BNR se posle 20-te godine smanjuje prosečno za 2% po deceniji.
- Težina - što je osoba teža ili viša, utoliko je njen BMR viši, jer je telu potrebno više energije da pumpa krv i održava temperaturu. To znači da buce imaju brži metabolizam, suprotno od predrasude da su gojazni zbog "lenjog metabolizma".
- Procenat telesne masti - što je manji procenat masti u telu, to je viši BMR, jer mišići troše kalorije i u mirovanju.
- Način ishrane - gladovanje dramatičnjo snižava BMR čak za 30 odsto, bez obzira da li je reč o višednevnom ili višečasovnom gladovanju. Osobe koje jedu 5-6 puta u toku dana imaju viši BMR od onih koji jedu samo jednom dnevno.- Telesna temperatura - svaki porast unutrašnje temperature tela za 0,5oC utiče da BMR poraste (ubrza se metabolizam) za oko 7 odsto, jer su hemijske reakcije u telu na višim temperaturama brže.
- Spoljna temeperatura - Prevelika hladnoća ili vrućina podižu BMR, jer telu treba više energije da održi svoju uobičajenu temeraturu.
- Hormoni - hormoni štitatste žlezde su glavni regulatori metabolizma, ali na BMR utiču i polni hormoni, hormoni stresa i drugi...
- Sport i rekreacija - Fizička aktivnost troši kalorije i povišuje BMR jer stvara dodatnu mišićnu masu, a smanjuje procenat masti u telu. Fizički aktivne osobe sagorevaju više kalorija čak i kad miruju ili spavaju!
Očigledno da su dijete, gladovanje, neredovana ishrana i nekretanje dodatni otežavajući faktori u očuvanju dobre linije, jer nepovoljno utiču na bazalni metabolizam.
Problemi sa krvnim sudovima
Zbog nepravilne ishrane i nataloženih masnih naslaga, kod gojaznih ljudi dolazi do promena na krvnim sudovima, povećanja krvnog pritiska i povećane masnoće u krvi ("loš" holesterol). Statistički podaci govore da se kod gojaznih dva do tri puta češće javlja povišeni krvni pritisak ili povećani nivo šećera. Kod populacije od 20 do 40 godina starosti ova veza je još dramatičnija - šest puta je izraženiji povišeni krvni pritisak kod ugojenih, nego kod njihovih vršnjaka sa prosečnom težinom. Gojazne osobe imaju velike šanse da obole od ateroskleroze.

Bolesti pluća i bolesti srca
Prevelika težina utiče na to da i pluća i srce rade sa pojačanim naporom, i to iz dva razloga: prvi je "mehanički", jer su i pluća i srce obavijeni velikom količinom "sala". S druge strane, ovi organi treba da opskrbljuju veliku telesnu masu, pa se zbog toga više zamaraju i ubrzano troše. Ustanovljeno je da ljudi sa povećanom težinom imaju manji kapacitet pluća.

Šećerna bolest tipa 2
Kod gojaznih ljudi poremećen je metabolizam tako da se posle dužeg vremena (10-20 godina prekomerne težine) javlja šećerna bolest tipa 2. Bolest se češće javlja kod onih čije se naslage stvaraju na stomaku (tzv. "šlauh"). Opasno je što se kod gojaznih ljudi šećerna bolest postepeno razvija i kasno uočava, a u međuvremenu oštećuje i druge organe (oči, bubrege, nerve, srce...). Upoređivanjem savremenih podataka sa onim od pre 60 ili 30 godina, ustanovljeno je da se broj gojaznih povećao nekoliko puta, kao i broj obolelih od dijabetesa tipa 2. Ustanovljeno je da smanjenje telesne težine za samo 10 odsto znatno poboljšava tok razvoja dijabetesa tipa 2.

Artritis
Uočena je jasna povezanost povećane telesne težine sa bolestima kostiju, hrskavice, tetiva i zglobova (artritis, osteoartritis...)

Maligne bolesti
Kod gojaznih muškaraca češće se javlja karcinom debelog creva i karcinom prostate. Kod žena sa povećanom težinom uočena je povećana sklonost ka pojavi karcinoma materice, dojke, žuči i jajnika.

Ostale tegobe
Od ostalih bolesti koje više prete gojaznim osobama pomenimo još endokrine bolesti, kamen u žučnoj kesi, pankreatitis, bolesti jetre.
Copyright © magazin VIVA • Webdesign Namćor