Aktuelnosti • Dugo sedenje opasno po zdravlje
Protegnite se!
Svaki sat proveden u stolici ispred TV ili kompjutera povećava rizik od oboljenja srca za jednu četvrtinu. Predugo sedenje čak i skraćuje život, zato ustanite i protegnite se - poručuju stručnjaci

Ustanite iz fotelje, sa radne stolice, oslobodite malo kauč za koji ste se "prikovali". Protegnite se. Imajte bar povremeno na umu da oni koji obožavaju kauč, koji više vole sedenje od kretanja umnogome sami sebi povećavaju rizik od mnogih oboljenja. I ne samo to nego čak i znatno kraće žive.
Da mnogo sedenja skraćuje život dokazali su u najnovijoj studiji australijski naučnici. Oni tvrde da sedenje posebno ugrožava zdravlje i život žena. Izračunali su na osnovu dugogodišnjih istraživanja da svaki sat proveden u stolici ženama povećava rizik od šećerne bolesti i oboljenja srca za jednu četvrtinu bez obzira na to da li odlaze u teretanu ili vežbaju u kući. Takođe, nije toliko važno gde to sedenje traje - na radnom mestu, u kolima, ispred kompjutera ili TV, u školi, već je najbitniji i jedino bitan ukupan broj sati sedenja.
U studiji koja je trajala šest godina, praćeno je 8.000 ispitanika starijih od 25 godina, australijski istraživači su utvrdili da svaki sat koji se tokom dana provede ispred TV povećava rizik od smrti uzrokovane srčanim udarom čak za 18%. Oni koji ispred televizora ili kompjutera sede dnevno po četiri i više sati imaju za 8% veću šansu da umru od kardiovaskularnih bolesti od onih koji sede dva sata i manje, dok se njima rizik od umiranja iz bilo kog drugog uzroka povećava za neverovatnih 46%. I nije bitno da li je u ovom slučaju reč o gojaznim osobama ili ne, sedenje svima gotovo podjednako povećava rizike po zdravlje i život. Čak i kada neko ima idealnu telesnu težinu dugo sedenje nepovoljno utiče na nivo šećera i masnoća u krvi.
I još jedna upravo objavljena studija, delo švedskih naučnika sa instituta Karolinska, ukazuje da preduga nepokretnost koja prati sedenje može da uzrokuje zdravstvene poremećaje nezavisno od toga da li neka osoba vežba.
- Vreme koje provedemo sedeći trebalo bi definisati kao mišićnu neaktivnost, a ne kao nedostatak vežbe. Treba shvatiti da je tu reč o dva odvojena načina ponašanja i o njihovima efektima. Mirno sedenje tokom dužeg perioda i nedostatak pokreta celog tela u vezi su sa srčanim bolestima, dijabetesom, pa i rakom. Radnici u kancelarijama koji veći deo vremena provode "vezani" za stolicu, osim toga što bi trebalo redovno da vežbaju da bi prevazišli ili bar ublažili ozbiljne probleme vezane za mišićnu neaktivnost, obavezno treba dok su na poslu da na svakih 45 minuta naprave petominutnu pauzu. Da prošetaju, da se protegnu. Uostalom, samo telo posle 4 sata sedenja počinje da šalje upozoravajuće znake, tačnije, alarme, jer geni koji regulišu nivo glukoze i masnoća u telu zbog toliko duge mišićne neaktivnosti počinju da se isključuju - objašnjava dr Elin Eklbom-Bak koja je i rukovodila ovim istraživanjem.
Koliko je prekidanje sedenja neophodno potvrđuju rezultati studije sa dve grupe kancelarijskih radnika. Jedna grupa je imala redovne pauze za odlazak do obližnje prodavnice, do aparata za kafu, ili do kolega u drugoj kancelariji, dok je druga grupa svih osam radnih sati sedela za stolom. Oni koji su bili u pokretu imali su bolje nalaze krvi, šećera, bili su manje gojazni.
- Čak i za ljude koji redovno vežbaju mnogo sedenja za radnim stolom je štetno po zdravlje. Neuporedivo veću korist će imati ako vežbaju, ustvari, ako sedenje prekidaju više puta dnevno, makar to bila tek kratka šetnja, nego ako samo posle višesatnog sedenja vežbaju po sat ili duže - poručuje dr Tim Armstron, ekspert SZO za fizičku aktivnost.
Nesporno uje da ljudi treba da vežbaju jer to donosi, dokazano je, brojne koristi za zdravlje. Ali, mora i ozbiljno da shvate da je dugotrajno sedenje izuzetno opasno. Zato, kada su u kancelariji ili u kući treba da pokušaju da prekinu sedenje onoliko često koliko je to moguće. Nemojte kolegama da šaljete mejlove, ustanite i prošetajte do njihove kancelarije, to će vam mnogo koristiti. I mada to može da zvuči kao već dosadno ponavljanje, ukoliko ste među onima koji se žale na bol u leđima a pola dana provodite u stolici, umesto lifta češće koristite stepenice, na poslu pravite petominutne pauze, protegnite se kada god to možete, izbegavajte vožnju autom, što duže pešačite. Ako najveći deo vremena provodite sedeći najverovatnije ćete imati srčani udar, bićete debeli, iznenadna smrt vam je mnogo ozbiljnija pretnja.
- I mada još nemamo dovoljno dokaza da tvrdimo koliko je dugo sedenje stvarno loše i opasno po zdravlje, to će se budućim istraživanjima utvrditi, činjenica je da ako češće ustajete sa stolice ili iz kauča i protegnete se ili prošetate da je to mnogo bolje i korisnije za zdravlje. Sedalni način života, nesporno je, ugrožava zdravlje i skraćuje život - poručuje dr Piter Kamarzik iz kanadskog Centra za biohemijska istraživanja.
Jagoda Plavšić
Copyright © magazin VIVA • Webdesign Namćor