<--******************************************************************************************************-->
Medicina • Novine u kardiohirurgiji
Srce u glavnoj ulozi
Čuveni kardiohirurg profesor Afksendios Kalangos u Beogradu i Sremskoj Kamenici obavio jedin­stvene operacije pacijenata sa uro­đenim srčanim manama, prvi put transplantirao humani srča­ni zalistak, poklonio najsavremeniju veštačku srčanu pumpu

Dragana Strugar (25) iz Beograda, Nada Nikolić (42) iz Požege i Slavka Mitrović (63) iz Kaluđerice u istom danu početkom minulog meseca, kada su se prvi put srele u bolesničkoj sobi Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije, imale su toliko toga zajedničkog, ili gotovo sve što je vezano za njihovo srce...

I to je fitnes
Guranjem kolica do top-forme
Ovo je gimnastika koju su američki stručnjaci osmislili za mame zauzete papicama, flašicama i pelenama. Odličan način da žena povrati vitku liniju ne odričući se radosti da bude sa svojom bebom!

Zove se "Walk-n-Stroll", odnosno "šetaj-i-guraj", a u stvari je mnogo više od obične šetnje s kolicima po parku. Reč je, naime, o času gimnastike za mame i bebe koji se upražnjava na svežem vazduhu. Ideja stiže iz Njujorka...

Treće doba • Ishrana
Koliko vode treba starima?



Pre nekoliko godina sam na Bajlonijevoj pijaci našao knjižicu nekog nemačkog autora izdatu krajem 19. veka, koja govori o vodi kao tečnosti života čiji je nedostatak osnovni uzrok starenja. I današnji stav medicine je isti

Još je Hipokrat govorio o isušivanju organizma kao osnovnom znaku starenja. A većina mojih pacijenata dolazi bolnicu dehidriranog organizma. Jedan od razloga, posebno važan za stare, jeste nedostatak tečnosti zbog izgubljenog osećaja žeđi. Nisam uveren, ipak, da je u pitanju samo fiziološki proces gubitka osećaja za žeđ.
Manjak vode u organizmu otežava regulaciju telesne temperature, smanjuje efikasnost kardiovaskularnog aparata i remeti normalan metabolizam. Dehidracija, u smislu kontinuiranog smanjenog unosa tečnosti, dovodi do većeg stvaranja prostaglandina koji učestvuju u genezi razvoja reumatskih bolesti, bolesti srca ili kancera. Dakle, bolovi u leđima, želucu ili glavobolja - mogu biti znak hronične dehidracije...


Tema broja
Bubrezi - čistači organizma
Čuvajte bubrege!


Ovi parni organi predstavljaju centralni deo urinarnog sistema i imaju čitav dijapazon po život značajnih uloga, pa utiču na rad svih ostalih organa i organizma u celini.
Bubrezi su smešteni su u tzv. retroperitonealnom prostoru na zadnjem zidu trbušne duplje, sa obe strane kičmenog stuba, u visini 12. grudnog i 1. i 2. slabinskog pršljena. Desni bubreg, potisnut jetrom, postavljen je malo niže u odnosu na levi.
Bubreg ima oblik šupljeg zrna pasulja, čija je uvučena ivica okrenuta ka kičmenom stubu. Bubreg odraslog čoveka teži oko 140-150 grama i ima veličinu stisnute pesnice. Središnja strana ovog organa sadrži ulazni otvor ili bubrežni hilus, koji vodi u bubrežnu karlicu (sinus renalis), a kroz koji prolaze krvni i limfni sudovi, nervi i mokraćovod. Osnovna gradivna i funkcionalna jedinica bubrega je nefron. Tokom starenja organizma broj funkcionalnih nefrona se postepeno smanjuje, tako da u 80. godini mnogi ljudi imaju samo 40% od početnog broja nefrona. Broj nefrona se smanjuje i pri povredama, oboljenjima i drugim stanjima. Nažalost, bubreg nema izraženu sposobnost regeneracije, pa je svaki gubitak njegovog plemenitog tkiva nepovratan.
Osnovna funkcija bubrega je formiranje konačne mokraće, koja sadrži otpadne produkte metabolizma. Pored toga, bubrezi imaju i druge važne uloge: održavanje ravnoteže vode i elektrolita, regulaciju kiselo-bazne ravnoteže (puferski sistem), izlučivanje otpadnih produkata metabolizma i štetnih hemikalija, regulaciju arterijskog pritiska, sekreciju različitih hormona, sintezu glukoze i druge.

Medicina • Tehnologija u službi zdravlja
Prednosti digitalnog rentgena
Iako su digitalni rentgen aparati bezbedniji za pacijenta i tehničara i lekaru daju mogućnost preciznije dijagnoze, kod nas još uvek nisu dovoljno prisutni u svakodnevnoj praksi. O prednostima ovih aparata nad analognim razgovaramo sa Vladimirom Petrovićem iz preduzeća Visaris, koji je jedini domaći proizvođač ovih visokosofisticiranih dijagnostičkih uređaja.
U Srbiji postoji nekoliko desetina manjih ili većih firmi koje se bave proizvodnjom medicinskih uređaja, čak i onih iz domena visoke tehnologije, ali se o njima malo zna. Jedna od takvih je i Visaris, jedini domaći proizvođač digitalnih rentgen aparata. Njihovi uređaji su već našli svoju primenu u domovima zdravlja u Beogradu (Čukarica, Stari Grad, Novi Beograd, Barajevo...) u zdravstvenom centru u Kraljevu, u Institutu za plućne bolesti u Novom Sadu, na Institutu za reumatologiju, i na Institutu za onkologiju.
Sa Vladimirom Petrovićem, direktorom istraživanja i razvoja u Visarisu i jednim od osnivača ovog preduzeća razgovaramo o tome koje su razlike između klasičnih, analognih i digitalnih rentgen aparata i zbog čega su ovi potonji bezbedniji?

Zdrav život • Vreme je za... drugačiju dijetu
Manje kilograma, više snage



Program ishrane s mirisom Dalekog istoka skida zimske naslage sala, vrši detoksikaciju i obnavlja vitalnu energiju. To je ono što nam treba kad ode mraz i grane proleće!
Evo načina za generalno čišćenje organizma koji počiva na teorijama stare kineske medicine za očuvanje zdravlja. Reč je o dijeti Qi, baziranoj na spajanju jela koja, prema istočnjačkoj tradiciji, imaju različitu energetsku moć: namirnice jin čiste od toksina, namirnice jang jačaju vitalnost. Zvuči tajanstveno, a u suštini je vrlo jednostavno.
Oblik energije. - Za istočnjake postoji vitalna snaga koja vlada svetom: u Japanu je zovu Ki; u Kini Qi. Ta snaga protiče kroz svako živo biće: ljude, životinje, biljke, kristale, hranu...
Qi u ljudskom biću teče kanalima, zvanim meridijani, koji omogućavaju energiji pristigloj iz kosmosa da se razlije po celom telu.

Istine i predrasude o 9 meseci
Jedu vam se jagode?


Koliko praznoverja vezanog za trudnoću! Ipak, najnovija naučna otkrića pokazuju da stari narodni mitovi nisu bez osnova. Saznajte "istine i laži" koje mogu pomoći da se što bezbrižnije suočite s materinstvom.
Pečenje u stomaku? Nerođena beba sigurno ima bujnu kosu. Neodoljiva želja za čašom vina? Zadovoljite je da se beba ne bi rodila s ljubičastim belegom na koži. Žene koje su rađale ili tek čekaju bebu sigurno su bar jednom čule sličan savet iz usta neke, tobože, iskusne gospođe. Anegdotama na temu trudnoće ni broja se ne zna i, ako su jedne samo plod mašte, druge imaju i naučnu osnovu. Ovim se intenzivno bavio istraživač teksaškog Univerziteta u Galvestonu i stručnjak za reproduktivnu medicinu dr Džordž Sade koji je svoje teorije obelodanio u stručnom časopisu "Američki naučnik": neke mitove o trudnoći je srušio, a druge naučno objasnio.
Copyright © magazin VIVA • Webdesign Namćor