<--******************************************************************************************************-->
Medicina • iz Hitne pomoći - Vrućina koja "obara"
Od kolapsa do toplotnog udara
Kolaps, odnosno toplotna sinkopa, najčešći je, srećom i najblaži poremećaj do kojeg dolazi usled visokih temperatura, pregrejanosti i dehidratacije. O tome kako da se zaštitimo od ovog, ali i drugih, ozbiljnijih stanja izazvanih vrućinom razgovaramo sa dr Mirelom Naćić iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć

Nagli skok temperature, koji nas je zadesio sredinom juna, kada se živa u termometru popela do čak 36-37 stepeni celzijusa, teško podnose i zdrave osobe, a kamoli hronični bolesnici i stari...

Zdrav život
Dva lica Sunca
Svi na more, ali oprezno jer ćete samo tako napuniti rezervoar energijom i zdravljem. Godinama demonizovanim sunčevim zracima naučnici su konačno priznali važnu ulogu u prevenciji i lečenju. Jedini uslov? Umerenost!

Iz dana u dan stižu studije sa vodećih svetskih univerziteta koje potvrđuju važnost vitamina D (zovu ga i "sunčani vitamin") za očuvanje stabilnog nervnog sistema, pravilnog rada srca i normalnog zgrušavanja krvi...
Lepota • Psihologija
Šta muškarac misli o
"prepravljenoj" ženi
Pred veštački postignutim fizičkim savršenstvom, partner ostaje zabrinut i zbunjen promenama. Saznajte koji mu se estetski retuši na njenom telu najviše dopadaju, a kojih se grozi


Da li ste se ikad zapitali kakvo dejstvo ima plastična hirurgija na intimni život jednog para? U želji da saznaju stav jačeg pola, u većini slučajeva manje sklonog skalpelu, tim stručnjaka sa svetski poznate klinike za estetsku i rekonstruktivnu hirurgiju podvrgao je ispitivanju 100 muškaraca između 18 i 65 godina....


Aktuelnosti • Vitkost na pomolu
Nokautirana gojaznost


Novitet se zove hidrogel i u stanju je da apsorbuje tečnost stotinama puta kabastiju od njegove sopstvene težine. Otkriće, plod dugogodišnjeg istraživanja tehnologije materijala, skida kilograme bez rizika i neželjenih dejstava.
Dobra vest! Na pomolu je novi lek protiv gojaznosti koja je prema najnovijim podacima Svetske zdravstvene organizacije postala problem broj 1 javnog zdravlja. Zove se hidrogel i u stanju je da apsorbuje tečnost stotinama puta kabastiju od njegove sopstvene težine. Otkriće je plod dugogodišnjih istraživanja na polju tehnologije materijala. Ekipa italijanskih naučnika govorila je o tome na kongresu Američkog udruženja kliničkih endokrinologa u Bostonu. Revolucionarni "materijal" zatvoren je u kapsuli: kad se proguta, ista se toliko naduva da osećaj sitosti izgleda beskonačan. Kapsula još nije u komercijalnoj prodaji, a zvanično lansiranje moglo bi da se dogodi 2011. Da vidimo o čemu je reč.
Medicina
Borba sa stresom
Nit koja treperi
Svaka osoba bi trebalo da formira "ventil" za prevazilaženje agresije, kao i da savlada anksioznost i strah. U suprotnom, akumulira se nezadovoljstvo i stresor izaziva posttraumatski stresni poremećaj. To se naročito dešava u slučaju gubitka posla, ali je moguće i kod hroničnog stresa. Otuda je neophodno da društveno, radno i porodično okruženje radi na sprečavanju straha, kaže za "Vivu" prof. dr Slavica Đukić-Dejanović.
Hronični stres trpi najveći broj ljudi zbog brojnih nezadovoljstava, teškoća preživljavanja i neizvesnosti, što sve povećava i akumulira mikrotraume, usled čega se razvija vulnerabilnost (ranjivost) duše. Svakodnevno nas traumatizuju mnogi štetni događaji, na koje osetljivi reaguju povredljivošću duše, za razliku od psihološki jačih građana, koji su otporniji, ocenjuje za "Vivu" sadašnju društvenu situaciju profesorka dr Slavica Đukić-Dejanović, predsednica Skupštine Republike Srbije i šef Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.
Među stresovima, kojima smo izloženi, najpre se izdvaja nezaposlenost i nemoć pojedinca jer mora da zavisi od drugih, a to je nit koja "treperi", pošto se nezaposlen pojedinac svako jutro budi sa svešću o tome da neko drugi mora da mu obezbedi život, što ga činim nesigurnim. Stres predstavljaju i razvodi, kao i razilaženje prijatelja, što takođe negativno utiče na pojedinca, budući da se problemi lakše rešavaju u grupi i kada s nekim možemo da razgovaramo o svemu što nas muči. Otežavajući stresogeni faktor jeste i disproporcija u društvu između bahatih i građana koji sve teže socijalno, ekonomski i psihološki funkcionišu, što opet izaziva raslojavanje u pogledu materijalnog statusa pojedinaca.

Medicina • Haloterapija
Pozitivni efekti negativnih jona

Kada je otkriveno da rudari iz slanih rudnika manje oboljevaju od respiratornih infekcija, počeo je i razvoj haloterapije - lečenje osoba sa opstruktivnim bolestima pluća u prirorodnim ili veštački napravljenim slanim pećinama odnosno sobama. Danas je ova metoda zvanično priznata u medicini.
U okviru specijalističke klinike MADU, koja primenjuje neinvanzivno lečenje koštano-zglobnog sistema i cirkulacije bazirano na prirodnom magnetizmu, postoji i takozvana "slana soba" u kojoj se pacijenti sa problemima respiratornog sistema, sa određenim kožnim problemima i različitim drugim tegobama podvrgavaju haloterapiji.
Haloterapija nije novost u svetu medicine, jer je pozitivno dejstvo soli na organizam otkriveno još davno, a potvrđeno u 19. veku, i to najpre u zemljama centralne Evrope gde ima najviše rudnika soli. Tada je, naime, ustanovljeno da rudari koji svakodnevno silaze u slane rudnike manje oboljevanju od respiratornih infekcija. Prava ekspanzija ovog vida terapije nastala je posle Drugog svetskog rata kada su u Češkoj počeli da šalju decu astmatičare upravo u rudnike soli - kako bi se inhalirali česticama soli i jon-negativnim vazduhom. Blizu Krakova danas postoji klinika, smeštena 200 metara ispod zemlje, gde ljudi odlaze na lečenje kao u banju. Upravo na iskustvima ove klinike bazira se i program terapije prve "slane sobe" u Beogradu, koji vodi dr Jelena Popović.



Zdrav život • Ide leto...
Celulit se pobeđuje za stolom

Osam zlatnih pravila. - Jelovnik za šest dana, sedmi je slobodan. - Nevidljiva gimnastika za vidljive rezultate. - Terapija "posle greha". - Jela koja "peglaju" pomorandžinu koru.
Neprijatelj broj jedan gotovo svih žena, mladih i starih, debelih i mršavih, visokih i niskih, filmskih diva i prodavačica? Pomorandžina kora, poznatija kao celulit. Malo je onih koje se nisu suočile s ovom mukom: računa se da pogađa osam od deset žena!
Posle najnovijih istraživanja, endokrinolozi su za neugodnu pojavu okrivili "pogrešnu" večeru, često glavni (ako ne i jedini!) obrok u toku dana. Alarm je odjeknuo u rimskom Centru za estetsku endokrinologiju (uklanjanje celulita i masnih naslaga) gde je intervjuisano 12.300 pripadnica lepšeg pola. Rezultat: 60 procenata ispitanih nezdravo se hrani, što se posebno odnosi na večeru i vreme "posle večere" kad su iskušenja na bazi slatkiša, slanih grickalica i žestokih pića -najveća.

Partnerski odnosi • Letnji izazovi
Ljubav na prvi pogled


Da li je moguća ljubav na prvi pogled? Moguća je, i to brže nego što mislimo, kažu naučnici koji su se bavili ovom temom.
Istraživanje psihologa Džona Menera sa Floride pokazalo je da je potrebna tek sekunda da bi se jedna osoba dopala drugoj, a da se to i dogodilo telo nam šalje jasne signale - ubrzanim radom srca, plitkim disanjem i znojenjem dlanova. Studija ovog stručnjaka pokazala je i da je učesnicima istraživanja bilo potrebno između tri i deset minuta da precizno procene osobu za koju su bili zainteresovani. Tako stečeni utisci nisu se promenili ni posle deset nedelja, kada su ponovo ocenjivali one koji su ih snažno emotivno privukli na prvi pogled.
Tim britanskih psihologa došao je do sličnih rezultata. Po njima, muškarcima je potrebno samo osam sekundi da dešifruju unutrašnji glas koji im kaže da su se zaljubili na prvi pogled. Ženama je, prema ovoj studiji, potrebno 15 sekundi da procene muškarca pored sebe i shvate da su ih burne emocije uzele pod svoje. Psiholozi ovo objašnjavaju činjenicom da žene opažaju više i kompleksnije nego jači pol, pa im je za obradu informacija potrebno i više vremena.
Copyright © magazin VIVA • Webdesign Namćor